Open top menu

Nasaun Kiak no Nasaun Riku
Matlele hakarak posting konaba Tamba Saa Mosu Nasaun Kiak no Nasaun Riku hanesan reflesaun ida ba ita hotu, no hanesan konesementu deit.

Diferensa entre nasaun progresu (Kiak) no nasaun Dezenvolvidu (Riku) la-depende ba nasaun nia tinan
Ezemplu hanesan nasaun Egípto no Índia, neebe nia tinan liu ona husi 2000 maibe sira nia Dezenvolvimentu sei menus.Iha parte seluk, Singapura, Canada, Australia no Nova-Zelandia, nasaun neebe nia tinan menus husi 150 ba Dezenvolvimentu, agora dau-daun sira hanesan parte husi nasaun Dezenvolvidu iha Mundu no sira nia Populasaun la kiak no mukit.

Riku-Soin Nasaun Nian Sei la-garante nasaun ba Riku ka Kiak
Nasaun Japão iha nia area neebe limitadu. Sira nia rai maran 80% foho no laiha rai natoon atu halo to’os, natar no hakiak animal.Maibe oras nee Japão sai Jigante ekonomia numeru daruak iha Mundu. Japaun iha Industria bo-boot neebe namlele iha bee leten, sira importa Material Protótipa (Bahan Baku) husi nasaun hot-hotu iha mundu no esporta sasan akabadu (Barang Jadi).

Nasaun Suiça la-iha rai maran atu kuda coklat maibe sai hanesan nasaun neebe produs coklat diak liu iha Mundu. Suiça rai kiik oan, nia iha deit rai maran hamutuk 11% maka bele kuda ai-horis.Suiça mos halo produsaun susu-been ho kualidade diak nian. Nestle hanesan emprezahahan nian ida neebe boot iha Mundu. Suiça mos la-iha reputasaun natoon iha parte seguransa, integridade no disiplina maibe agora dau-daun Mundu tomak gosta teb-tebes Banku hot-hotu iha Suiça.
Ema Ezekutivu husi nasaun dezenvolvidu sira wainhira halo komunikasaun ho sira nia maluk husi nasaun sira neebe la-dezenvolvidu sei hanoin hanesan mos katak la-iha diferensa signifikativu iha kestaun Matenek. Rasa ka koor kulit mos laos fator importante. Imigrante sira neebe baruk-teen iha sira nia rai rasik afinal sai fonte rekursu neebe produtivu iha nasaun dezenvolvidu sira ka riku fali iha Eropa.

See Nunee Saida Maka Halo Diferensa?
Ninia diferensa maka iha Atetudi (Hahalok) Komunidade nian, neebe sira forma ka harii husi tinan ba tinan liu husi kultura no edukasaun. Tuir analiza ba hahalok moris komunidade iha nasaun dezenvolvidu, afinal katak maioria populasaun lor-loron tuir ou hakruuk ba prinsipiu baziku moris nian hanesan:Etika, La-bosok no integridade, responsabilidade, respeitu ba regras no regulamentu komunitariu, Respeitu ba Direitu ema seluk nian, Hadomi ba serbisu, Hakaas aan atu rai osan no investe, Hakarak serbisu makaas no Disiplina tempu.

Iha nasaun neebe la-dezenvolvidu, menus teb-tebes komunidade atu halo tuir ka kumpri prinsipiu baziku moris nianrefere iha leten.Ita laos kiak (la-dezenvolvidu) tamba menus rikeza naturais ou natureza maka fila kotuk ba ita. Ita kiak tamba ita nia atetude maka menus. Ita menus atu halo tuir no haklaken prinsipiu baziku moris nian neebe sei kria psivildade ba ita nia komunidade sai serve hodi dezenvolve Komunidade, Ekonomia no Nasaun.
See ita-boot lee no share mensajen ida nee, se la-akontese buat ida ba ita-boot nia aan, animal istimadu ita-boot nian sei la-mate, sei la-lakon serbisu-matan (Dez-empregu), sorti sei la-lakon durante tinan 7 nia laran no sei la-moras. Maibe se-wainhira ita-boot LA-lee no LA-share mensajen ida nee, sei LA-Akontese mudansa saida deit iha ita nia Nasaun ida nee. Ita nia nasaun sei kontinua nafatin iha kiak no mukit nia laran no sei sai kiak liu tan. See ita-boot hadomi ita nia nasaun, kontinua ha-fahe mensajen ida nee ba ita-boot nia Kolega sira, atu sira halo reflesaun. Ita tenke komesa husi parte neebe diet. Ita hakarak MUDANSA no ASAUN no mudansa hahuu husi ita ida-idak nia aan rasik. Reflesaun no Asaun - to reflect and to act.
Moris iha Mundu buat hotu-hotu sempre imposibel, la iha buat ida maka fasil no hare possible. Maibe, ita tenke hanoin nafatin katak kriasaun ema moris iha Mundu atu kore possibilidade hirak nebee imposible
Tagged
Different Themes
Written by Betano Matlele

Blog ida nee kria ho objetivu atu hafahe ka sharing informasaun ka esperiensia ba malu ho finalidade hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasaun Timor-Leste

1 comment:

  1. lakoi hakerek lian fuan barak hodi fo komentariu ba ita bo'ot nia artigu ne'e maibe hakarak fo orientasaun deit ba belun atu koko le tan lai, karik la le entaun koko hodi abitua le lai tamba dalaruma durante ne'e ita bo'ot ignora hela livru balun. karik hakarak komprende diak liu tan no sai eme ne'ebe progresivu entaun bele ba le iha livru DAS CAPITAL VI ne'ebe hakerek husi Karl Marx.
    nasaun ne'e kiak tamba iha dominasaun,esolorasaun no esploitasaun husi klase Riku sira ou nasaun Dezenvolvidu sira.

    ReplyDelete